Zima, prehlade, sokovi i proljeće

sokovnikvoceipovrce

Zima je kalendarski službeno otišla. Za nas polako završava period kada se čuvamo od bolesti više nego ostatak godine. Tijekom zime više izbjegavamo posjete, druženja, boravak u prostorima gdje je puno ljudi, minimalno koristimo javni prijevoz. To nije uvijek jednostavno i moguće jer moramo izaći van, na posao, u školu. Tako da s dolaskom proljeća, svi skupa lakše „prodišemo“.

Škola

Blizanci su trebali krenuti u vrtić na jesen kada smo imali drugu operaciju s našim malenim. Zbog svega što se događalo nakon nje, odlučili smo da zbog bolesti koje bi blizanci neminovno donijeli, neće ići u vrtić niti u malu školu. Dvije godine nakon toga krenuli su u prvi razred. Zbog rečenice koju sam puno puta čula – „Nisu vam išli u vrtić, bit će vam jako često bolesni u školi.“ – nisam bila mirna i bilo me je strah kako ćemo to proći. Jer možemo ne ići u posjete, u prostore s puno ljudi, ali u školu moraju ići.

Sokovnik

Prije tri godina nabavili smo prvi sokovnik sa sporom vrtnjom (hladno prešanje). Posebnost takvog sokovnika je što se zbog sporije vrtnje voće i povrće bolje iscijedi i samim time se bolje sačuvaju vitamini. Sokovi koje radimo od svega su što imamo od povrća i voća doma. Nemamo nekakav recept, pa je svaki sok na neki način jedinstven i neponovljiv. Ponekad je dovoljan samo ananas, par krušaka i blitva, a nekada je tu nekoliko jabuka, krušaka, naranče, limun, nekoliko listova kupusa i kelja, korabica, malo celera, brokula, mrkve, peršin. To je onaj zeleni sok, močvarni ili šrekov kako ga zovemo, koji starijoj djeci baš i nije najfiniji, ali maleni baš takve sokove jako voli. Jedini sok koji je standardan i svima najbolji je sok od šipka.

Šipak – nar

Šipak spada u voće koje je bogato antioksidansima, velikom količinom C vitamina (2.000 mg na 100 g ploda) i korisno je za zdravlje srca. Svojim svojstvima može potaknuti stvaranje dušikovog oksida koji poboljšava krvotok i širi krvne žile. Kod nas je u upotrebi od početka sezone u devetom mjesecu do kraja sezone u drugom mjesecu.

sipakisove

Higijena ruku

Doma koristimo antiseptik i sredstvo za dezinfekciju ruku. Jedni tvrde da je dobro koristiti takva sredstva, dok drugi kažu da nije dobro jer isušuju kožu. Mi smo procijenili da je bolje da ih trenutno koristimo.

Higijena nosa

Netipot ili rinohorn je posudica koja služi za ispiranje nosa fiziološkom otopinom. Mogu je koristiti i manja djeca ako surađuju i ako znaju puhnuti nos. Naš maleni je koristi od kada je navršio 2 i pol godine.

Inhaliranje

Inhalator je nešto što koristimo često tijekom zime i perioda prehlada. Inhaliranje fiziološkom otopinom je sasvim dovoljno da bi se navlažila iziritirana sluznica nosa, a nema ograničenja koliko puta se smije inhalirati s istom.

Probiotici, glukani i omega 3

Ono što nam se pokazalo najboljim i što koristimo su probiotici, alfa glukan, beta glukan, matična mliječ i omega riblje ulje – ne koristimo sve odjednom.

Cijepljenje

Cijepljenje je tema oko koje se danas puno priča i piše i tu nije uvijek jednostavno odlučiti što napraviti kada imam dijete koje spada u rizičnu skupinu. Svi liječnici s kojima smo razgovarali, preporučili su nam da malenog cijepimo. Dobio je uobičajena redovna cjepiva, iako smo s njima krenuli nakon godine dana starosti. Prvo cjepivo protiv RSV-a (antitijela) – infekcije dišnih putova – dobio je u bolnici jer ga je jedno dijete na odjelu intenzivne imalo. Kada smo se vratili doma, nastavili smo ga cijepiti tijekom te i iduće sezone do druge godine starosti. Osim tih cjepiva dobio je i ono protiv gripe i vodenih kozica.

Da ga nismo cijepili da li bi prošao bez tih bolesti ili bi ih dobio bez obzira na cjepivo? Ne znam. Teško je nekada biti pametan u svemu ovome. Nije da strahujem za svako kihanje ili kašalj koji čujem, da mičem svako dijete koje mu se približi i da ga držim pod staklenim zvonom, ali neminovno ga više čuvamo jer njegovo stanje je specifično – živi s pola srca. S druge strane tu su nuspojave samih cjepiva i pitanje – da li su ona korisna ili više štete? Ono što pokušavamo u takvim situacijama je da procijenimo i odvagnemo što je u tom trenutku za njega najbolje i što nam je manji rizik.

U nekim stvarima koje radimo vjerujem da ćemo ga zaštiti, u nekim drugima unatoč svemu nećemo možda moći. Na nama je da učimo, pitamo, istražujemo i napravimo ono najbolje koliko je do nas, a ostalo da prepustimo onome koji zna svaki djelić naših života.

Proljeće

Rečenica – „Nisu vam išli u vrtić, bit će vam jako često bolesni u školi.“ – sada ne zvuči ni približno tako strašno kao što je zvučala prije. Blizanci su od početka školske godine do danas zajedno imali pet dana izostanaka zbog bolesti. Maleni je ove zime imao nekoliko lakših prehlada, jednu jaču prehladu s temperaturom i jednu crijevnu virozu. Dobro je za njega da prolazi kroz prehlade i viroze, ali u nekom balansu – bez bolnice.

S odlaskom zime zbog koje mogu biti samo zahvalna jer smo je prošli jako dobro, dolazi proljeće. A to je nešto što me veseli. To znači da smo puno vani, da počinje sezona radova u vrtu, bobičastog voća, miris jorgovana. A u tome svemu posebna je radost gledati kako iz sjemena raste mrkva i špinat koji su već prije početka ljeta spremni za jedan zeleni sok, onaj močvarni, koji je u tom trenutku nekako posebno dobar.

rastemija

2 komentara

Komentar